24 Mar 2014

Kako povećati unos biljne hrane?

Zadatak u vezi biljne ishrane u ovom petom delu kursa je bio preispitati sopstveni način ishrane u kontekstu učestalosti konzumiranja biljne i životinjske hrane. Takođe, trebalo je i smisliti načine kako povećati unos biljne a smanjiti unos životinjske, i to tako da se ubace bar tri obroka nedeljno bez mesa umesto onih koji su pre bili tipično sa mesom.

Kao što smo videli u prvom tekstu serijala o biljnoj ishrani, čak oko polovine ljudi u SAD nema čak ni jedan jedini obrok nedeljno - bez mesa ili mesnih proizvoda! Tako da je za ogroman broj njih ovakav zadatak veliki izazov.

Za mene ovaj zadatak ne predstavlja nikakav izazov, jer ja već ne konzumiram mnogo mesa, ako se pogleda moja uobičajena ishrana.

Ali u tom slučaju mogu dati neke ideje drugima, koji na to nisu navikli, kako da unesu više biljaka.

1. Brza salata koja ide uz sve :)
Iscepkati na sitnije parčiće dobro opranu zelenu salatu i listove super-zdravog kelja, eventualno i perca mladog luka uz tanke kolutiće rotkvica, pomešati i malo preliti maslinovim uljem i sirćetom. Ovo je bio moj način da ubacim kelj u ishranu, u neku već poznatu salatu, jer na žalost počela sam da ga jedem tek pre oko dve godine, u početku terajući se, zbog njegovih izvanrednih svojstava.

2. Brz energetski biljni ručak 
Skuvati zamrznutu mešavinu seckanog povrća (grašak, šargarepa i kukuruz, recimo) i dodati susam, kumin, kurkumu ili kari i još neke zdrave začine po želji. Ovo zaista brzo bude gotovo, vrlo je slasno i svarljivo, daje nam energiju a niskokalorično je. Naravno, pošto mnogi proizvođači dodaju šećer u ovakve kesice, žrtvujte unos šećera iz drugih proizvoda. Zbog toga je bolja je opcija sam/a iseckati i kuvati sveže, ali to onda nije tako brz obrok.

3. Ludi miks iz blendera
Ko ima blender, može u njemu da melje bilo koje sveže povrće, svo koje trenutno ima, i ono koje inače ne jede ili ne voli, pa da taj miks ubaci u krompir ili pirinač dok su pri kraju kuvanja, daće im interesantan ukus i obogatiti ih. Taj miks može biti sa različitim vrstama luka, keljom, prokeljom, karfiolom, spanaćem, blitvom...

Moje uopštene preporuke su: jedite orašaste plodove za užinu, u uobičajene salate dodajte po koje novo sveže povrće da bi bila interesantnija, a dodajte i različite začine uz kuvano povrće (umesto soli i vegete).

Tipični primeri vegetarijanskih ručkova u kojima uživam bi bili paprikaš sa graškom, sa krastavac salatom i beskvasnim hlebom. Zatim, kuvani integralni pirinač i dinstani miks od povrća poput karfiola i prokelja, sa salatom od paradajza, luka, maslina i bosiljka. Treći bi bio: integralne špagete, sa šampinjonima i kačkavaljem + nekoliko vrsta luka i mnogo začina (bosiljak, origano, kari, kumin, ruzmarin, susam) + sos od domaćeg kečapa sa rendanom šargarepom i sitno iseckanim maslinama, sa zelenom salatom kao prilogom.

Što se tiče mog trenutnog načina ishrane, može se reći da sam piskaterijanac – od mesa jedem samo ribu, uz mlečne proizvode i jaja. Jogurt pijem svakog dana, dok sir, pavlaku ili slično jedem otprlike svakog trećeg dana, kao i jaje. Ribu jedem otprilike jednom do tri puta mesečno.

Ishrana u kojoj preovladava povrće za mene ne predstavlja preveliki izazov, ali moj lični problem je što ukoliko u obrok ne uključim hleb, moram pojesti gotovo duplo više biljaka (to posebno važi za čorbe) da bih se zasitila. Zbog toga se trudim da jedem kvalitetniji hleb (beskvasni, „bezšećerni“, od celog zrna i sa semenkama), a u manjim količinama (ne uz svaki obrok), kakav me zaista i zasiti i koji mi zbog toga traje dva-tri dana, za razliku od onog belog ili obojenog „naduvanog“ aditivima koji se može jesti bez prestanka, a od kog se ni nema koristi već samo štete.


Ne mislim da je moj način ishrane idealan, ali trenutno ni ne težim nekom svom idealu po svako cenu, jer je cena previsoka. Ono u šta sam sigurna je da je moj sadašnji način ishrane zdraviji nego što je ikad pre bio kod mene. Koliko god nesigurni bili kakvom idealu da težimo, svaka mala promena na bolje, u vidu ubačene neke mahom zdrave namirnice ili izbačene neke mahom nezdrave iz ishrane, samo po sebi jeste napredak.

Borba sa navikama je borba sa samim sobom, ali sa onim delom sebe koji nam se ne sviđa. Taj deo nas ionako nismo mi sami stvorili, već ga je sredina (bliska okolina, ali i cela kultura) stvorila u nama. Tu sredinu, porodičnu i kulturalnu mi nosimo svuda sa sobom, u vidu navika, čak i kad promenimo spoljašnju sredinu. Osim ako ne rešimo da se navikama suprotstavljamo svakog dana, u sebi, dok uticaj sredine u nama ne oslabi, a mi postanemo bolji prema sebi nego što smo pre bili.

Banana, kivi i jabuka, sjajan miks za zdravu užinu. :)
(Autorka fotografije: Zdrava ishrana)


Ukoliko Vam se tekst dopao, kliknite OVDE kako bi Vam sledeći tekst poslali na mejl adresu.

0 komentari:

Post a Comment

 
 

Odricanje od odgovornosti: Ovaj blog je nastao sa ciljem da predstavi moje iskustvo sa onlajn kursem o zdravoj ishrani profesorke Džejmi Poup, i sa kojeg sam neke informacije slobodno prevela na srpski jezik. Celokupan sadržaj predstavljen je u najboljoj nameri da informiše, i kao takav ne može uticati da autorka bloga bude odgovorna na (in)direktne štete koje mogu nastati korišćenjem informacija. Informacije sadržane na ovom blogu nisu zamena za profesionalni medicinski savet. Vaša upotreba ovog sajta i informacija je na vaš sopstveni rizik.


Creative Commons License

Ovaj blog je licenciran pod uslovima licenceCreative Commons Attribution 3.0 Unported License, što znači da se informacije na njemu mogu koristiti u nekomercijalne svhre isključivo uz navođenje linka ovog bloga kao izvora.