U petom delu kursa “Ishrana, zdravlje i životni stil: pitanja i saznanja” kursa razmatraće se različiti načini ishrane koji su zasnovani na korišćenju biljaka, koje su koristi takve ishrane i šta se tačno preporučuje. Obrađivaće se tema proteina u biljkama, kao i to šta su pokazala novija istraživanjima u vezi mediteranske dijete. Dotaknuće se i teme GMO i organske hrane. Na kraju će se otkriti i karakteristike ishrane najdugovečnijih nacija sveta.
Šta se smatra biljnom ishranom?
Biljnom ishranom se nazivaju oni načini ishrane u kojima je naglasak na korišćenju cele neobrađene biljne hrane (povrće, voće, žitarice, koštunjavo voće, semenke, mahunarke), sa što manje aditiva, konzervansa, ali i životinjskih proizvoda.
DEFINICIJE iliti ko šta jede:
- vegan jede samo biljke
- lakto-vegetarijanac od životinjskih proizvoda jede samo mlečne proizvode
- lakto-ovo vegetarijanac od životinjskih jede mlečne proizvode i jaja
- piskaterijanac ili kvazivegetarijanac od životinjskih jede mlečne proizvode i jaja i ribu
- „daleki“ vegetarijanac od životinjskih ponekad jede meso (ali ne crveno)
- fleksiterijanac ili poluvegetarijanac većinu vremena jede bilje, ali ponekad i crveno meso
Neki od razloga za vegetarijanstvo širom sveta:
1) koristi za zdravlje
2) briga za zaštitu okoline
3) etički razlozi
4) odbrana prava životinja
5) kulturološki i religijski razlozi
6) nemogućnost nabavljanja životinjskih proizvoda
Koga zanima, moj izbor trenutno je piskaterijanstvo, pre svega zbog prvog prethodno navedenog razloga, ali delom i drugog i trećeg.
Jedna od vrsta biljne ishrane je
vegetarijanska dijeta. Recimo u USA, 5% stanovništva se hrani vegetarijanski, a 2 % su vegani. Uz pažljivo planiranje, oni mogu da obezbede sve telu potrebne hranljive sastojke (ali kome nije potrebno planiranje kad je toliko nezdravih opcija svuda oko nas!). Ukoliko su vegani striktni u pogludu izbegavanja proizvoda od životinja, mogu im biti dobrodošli neki
suplementi u ishrani (vitamin B12, recimo).
Oko polovine stanovništva u USA je u istraživanju izjavilo da ima bar jedan vegetarijanski obrok nedeljno (što bi otprilike bilo bar 1 od 21). To bi značilo da druga polovina nema čak ni jedan od 21 obroka bez mesnih proizvoda (?!! ni ne čudi što su bolešljivi).
Presna ishrana (sirova hrana) je u osnovi veganska, i sirova kao što joj ime kaže. Međutim enzimi se deaktiviraju procesom varenja, te nije korisno po svaku cenu jesti sve nekuvano. Ovakva ishrana je povezana sa nižim nivom HDL holesterola, nedostatkom B12 vitamina, gubljenjem minerala kostiju, niskom telesnom težinom, zdravim nivoima triglicerida i ukupnog holesterola. Znači ima i nekih prednosti ali i mana držati se ovoga striktno.
Neke uopštene karakteritike biljne ishrane su: više vlakana, više kalijuma, magnezijuma, folata, vitamina C i E, antiksidanata i fitohemikaljia, veća hranljiva vrednost u manje kalorija, a manje zasićenih masti i holesterola, niži glikemijski efekat (osim ako se ne pređe na testenine umesto na povrće).
Dokazane koristi vegaterijanske ishrane za zdravlje:
- niža težina
- niži nivo lošeg holesterola
- niži pritisak
- smanjen rizik za neke od hroničnih bolesti: gojaznost, srčana oboljenja, šlog, hipertenzija, dijabetes tip, 2, neke vrste raka, hronični bronhitis, kamen u bubregu i žuči...
Pre svega, niži je rizik za smrtne ishode od srčanih bolesti, a načini ishrane sa mnogo bilja sigurno smanjuju loš holesterol. Vegani imaju još jače izražene te koristi u vezi očuvanja zdravog srca, ali i rizike da ne unesu sve moguće korisne sastojke hranom.
Biljni načini ishrane su vrlo korisni za kontrolu dijabetesa, a i kao prevencija dijabetesa tipa 2. Niži unos zasićenih masti i hrane sa visokim glikemijskim unosom kao i povećan unos vlakana i biljnih proteina korisni su u glikemijskoj kontroli. A mogu i da spreče razvoj arteroskleroze.
Metaanalize mnogih studija su pokazale da je za vegetarijance mnogo manji rizik da obole od raka. Isključivanje crvenog mesa je smanjivalo za oko 50% rak pankreasa. Međutim bitno je napomenuti da su se te osobe inače držale i drugih principa zdrave ishrane. Inače, crveno meso je jako povezano sa rakom sa smrtnih ishodom i kardiovakularnim bolestima, a nema razlike u pogledu efekta zavisno od načina obrade.
Osobe koje ne žele ni da smanje unos ni da prestanu da jedu ni jedan životinjski proizvod (pre svega crveno meso), ne treba da se osećaju uvređenim ili napadnutim, iako ponekad tako reaguju, već samo da budu svesne činjenice da takvim svojim izborom rizikuju svoje zdravlje. Za to su lično odgovorni, i to pravo svakom pripada. A budžet zdravstvenog sistema ionako neće svi jednako koristiti. ;)
Priprema karcinoma...
(Autor slike artur84, sa sajta)
Ukoliko Vam se tekst dopao, kliknite OVDE kako bi Vam sledeći tekst poslali na mejl adresu.
0 komentari:
Post a Comment