27 Apr 2014

Alergije i intolerancije na hranu

Cilj sedmog, poslednjeg dela kursa “Ishrana, zdravlje i životni stil: pitanja i saznanja” je naučiti razlikovanje alegije od intolerancije na neku hranu. Neprijatni simptomi nisu uvek rezultat alergije, i zapravo samo 3-4% odraslih ima alergiju na neku hranu, iako mnogo veći broj njih misli da ima. Kao i obično, imuni sistem igra veliku ulogu i u ovoj nutricionističkoj temi.


I alergije i intolerancije u osnovi predstavljaju osetljivost na hranu. Obe se odlikuju neprijatnim simptomima koji se ponavljaju. Alergije predstavljaju momentalnu reakciju imunog sistema na nepoželjni alergen u nekoj hrani, dok intolerancija nema direktno veze sa odbranom imunog sistema.

Iako ima preko 160 vrsta hrane koja izaziva alergije, a 90% svih alergija su uzrokovane sledećom hranom i to konkretno proteinima u njoj:
  • mleko
  • jaja
  • kikiriki
  • orašasti plodovi
  • pšenica (gluten je protein)
  • soja
  • riba
  • ljuskari
                                                                                  (Autor fotografije Zole4, sa sajta)

Kod intolerancije simpotomi se uglavnom ne jave odmah već nakon 30 min do 2 sata. Za razliku od alergije, ne pojave se svaki put već onda kad se unese velika količina te određene hrane.

Lekovi protiv alergija na hranu još nisu pronađeni, pa je najbolje izbegavati alergene uz pomoć čitanja deklaracija na hrani.

Uzroci većine intolerancija su uglavnom nepoznati, a od poznatih to su nedostatak određenih enzima, zbog čega su ljudi često intolerantni na alkohol i laktozu.

Genetski gledano, nekim ljudima nedostaje enzim za varenje laktoze. To nije alergija, već intolerancija, i nije opasno po život. Interesantno je da su najčešće oblasti sveta gde je najveći broj ljudi intolerantan na laktozu - istočna Azija (kao i na alkohol) i neki delovi Afrike.

A s druge pak strane, treba razlikovati, intoleranciju i sindrom prenadraženog creva, uticaje stresa ili anksioznosti koje mogu uzrokovati pojavu istih simptoma.

U svakom slučaju, pre donošenja autodijagnoze, treba potražiti stručni savet.

Celijakija

Celijakija je autoimuna bolest koju ima otprilike 1 u 133 osobe i koja je rezultat genetske intolerancije na gluten u žitaricama. Jedino što pomaže je izbegavanje hrane koja sadrži gluten. On se nalazi u pšenici, raži i ječmu, ali i u mnogim sastojcima koji se dodaju industrijski proizvedenoj hrani.

Ono što je specifično je da, iako je celijakija autimuna tj. povezana sa imunitetom, to nije alergija. Kada se unese hrana koja sadrži gluten, imuni sistem napada svoje proteine (a ne gluten), povećava broj antitela i izaziva upalu creva.

Za utvrđivanje celijakije potrebno je uraditi testove, a većina ljudi nema odovarajuću dijagnozu (samo njih oko 5% za pouzdano da ima celijakiju).

Gluten u ovom slučaju može izazvati: proliv, masnu stolicu, gubitak težine, a može da dođe i do gubitka vitamina i minerala (kalcijum, gvožđe, folati, B12, A, D, E, K), bolove, gas, anemiju, umor, depresiju, neplodnost...

Poznati faktori:
  • sredina (karakteristike određene hrane)
  • genetika (mora da postoji predispozicija)
  • imunitet (telo prepoznaje gluten kao napadač i stvara antitela koja mogu napasti zdrava tkiva)

Kao što važi i za još mnogo toga, ostalo je nauci da u budućnosti otkrije tačne uzroke i načine lečenja ovih problema. 

Ovo je poslednja oblast početnog kursa nutricionizma koji je onlajn ponudio Univerzitet Vanderbilt iz SAD, nadam se da vam se dopao i bio koristan, kao i meni. :) Nastaviću da prikupljam korisne i interesantne informacije o ovim temama i rado ih sa vama ovde deliti. Deliću i sopstvena iskustva i recepte u većoj meri. 

Predložite u komentarima teme o kojima biste želeli da čitate. :)

Ukoliko Vam se tekst dopao, kliknite OVDE kako bi Vam sledeći tekst poslali na mejl adresu.

0 komentari:

Post a Comment

 
 

Odricanje od odgovornosti: Ovaj blog je nastao sa ciljem da predstavi moje iskustvo sa onlajn kursem o zdravoj ishrani profesorke Džejmi Poup, i sa kojeg sam neke informacije slobodno prevela na srpski jezik. Celokupan sadržaj predstavljen je u najboljoj nameri da informiše, i kao takav ne može uticati da autorka bloga bude odgovorna na (in)direktne štete koje mogu nastati korišćenjem informacija. Informacije sadržane na ovom blogu nisu zamena za profesionalni medicinski savet. Vaša upotreba ovog sajta i informacija je na vaš sopstveni rizik.


Creative Commons License

Ovaj blog je licenciran pod uslovima licenceCreative Commons Attribution 3.0 Unported License, što znači da se informacije na njemu mogu koristiti u nekomercijalne svhre isključivo uz navođenje linka ovog bloga kao izvora.