13 Jul 2014

Nordijska dijeta

Ovo je tekst o rezultatima najvećeg istraživačkog projekta na svetu, koji otkriva kako ishrana utiče na zdravlje. U tekstu predstavljam i tzv. Novu nordijsku dijetu, njene principe, prednosti i ograničenja.

Informacije u ovom tekstu zasnovane su na još jednom onlajn kursu koji sam završila na portalu Coursera, što sam takođe želela da podelim sa vama. :) Kurs se zove Nova nordijska dijeta a za pohađanje se možete prijaviti na ovom linku.. Više o kursevima ovog tipa možete pročitati u jednom od mojih prvih tekstova.

Nova Nordijska dijeta zapravo predstavlja povratak tradicionalnim kuhinjama zemalja severne Evrope. Pored ponovnog otkrivanja tradicije, glavni principi ove dijete su očuvanje zdravlja ali i životne sredine, korišćenjem pre svega lokalnih proizvoda. Dijetu su smišljali uglavnom naučnici sa Univerziteta u Kopenhagenu, u periodu 2009-2013. god. U tom periodu istraživali su mnoge hipoteze u vezi efekata hrane na zdravlje i bolesti, u vezi formiranja novih navika, i kod dece i kod odraslih.

Države na Balkanskom poluostrvu ne ulažu tako mnogo sredstava u nauku, tako da mi verovatno nećemo dočekati da se ponovo otkrije i naučno dokaže zdravstvena vrednost kuhinja sa ovih prostora. Ali zato svi možemo imati koristi od istraživanja jedne od najbogatijih zemalja sveta, Danske. A njihova kuhinja se ipak ne razlikuje toliko, i može se prilagoditi nama ostalima u Evropi.

Promene u savremenom svetu i stalno povećanje stanovništva na planeti, dovešće do toga da bude još više ljudi i u srednjoj klasi. A ljudi uglavnom imaju težnju da sa porastom ekonomskog standarda jedu više mesa, kao i još više mnoge druge nezdrave hrane, čija pakovanja prave otpad. To sve znači da će biti još veći broj bolesnih i gojaznih na planeti, a i priroda će još više trpeti zbog svega toga.

Zbog toga postoji potreba da se promovišu načini ishrane koji doprinose i ekološkom zdravlju planete, bez kojeg ni zdravlje ljudi nije moguće. Jesti sezonski i lokalno je i zdravije za nas i bolje za planetu. A Nova nordijska dijeta je više zasnovana na vraćanju vekovima starim načinima ishrane,  nego što je nova u pravom smislu te reči.

Glavne odlike ovog načina ishrane:

1) unositi više kalorija iz biljaka, a manje iz mesa (čija je konzumacija povećana duplo u poslednjih 50 godina)
2) više hrane iz mora i jezera
3) više hrane iz divljine (pečurke, bobice...)

Ono što se dokazalo je da što se više biljke koriste u ishrani, to su manje šanse za srčana oboljenja, gojaznost i rak. Pročitajte koje su još prednosti biljne ishrane.

Treba koristiti sveže začine, kao što je peršun, kao i razne vrste pečurki. Takođe se dokazalo da preferiranje žitarica od celog zrna, smanjuje šanse za dijabetes 2, za srčana oboljenja, gojaznost i rak. 

Preporučuje se i oko 30g orašastih plodova dnevno. Od mesa se preporučuju masne vrste riba. Meso je ekološki gledano najštetnije. Trebalo bi uvek birati da njegovo poreklo bude od životinja koje su živele napolju, tzv. organsko meso.

Kako ljudi uče koju će hranu preferirati?

  • više se voli hrana za koju se vezuju pozitivne emocije ili sećanja
  • uči se da se uživa u određenoj kombinaciji, preferencija se s jedne hrane prenosi na drugu
  • preferira se grupa hrane koja je hemijski slična i koja dovodi do istog pozitivnog osećaja
  • preferencija nastaje tako što se nešto često konzumira, a ne vezuje se za neke negativne asocijacije (što bi teranje na silu uzokovalo)

I prenatalni uticaji su vrlo bitni, kao na primer sklonost ka slatkom nastaje još pre rođenja. Šta će dete voleti da jede zavisi i od toga šta je majka jela tokom trudnoće. Istaživanja su pokazala da se mnogo hrane može detektovati i u majčinom mleku tokom dojenja. A šta se nauči u prve dve godine u vezi ishrane često ostaje i u odraslom dobu.

Što se tiče probirljivosti kod dece i njihovog izbegavanja najzdravije hrane – povrća, pokazalo se da probirljivost kod dece nestaje onda kada su ona uključena u pripremu hrane! Takođe se dokazalo da kada deca preskoče doručak, slabije posle uče. Veoma je važno još u detinjstvu steći dobre navike, jer dijabetes i osteoporoza otpočinju svoj proces odavno.

Takođe, u toku ovog projekta, kod ispitanika je došlo do gubitka kilograma, a rizici za srčane bolesti su značajno smanjeni. Može se zaključiti da po efektima ima sličnosti sa mediteranskom dijetom.

Razlog zašto ishrana bogata vlaknima može voditi mršavljenju je što je takva hrana niže kalorična pa je treba mnogo pojesti da bi se održao nivo kalorija. Naravno, to se ne odnosi na visokokalorične orašaste plodove. Više o mršavljenju možete pročitati mom tekstu Ishrana i fitnes.

Ispitanici su bili vrlo zadovoljni ukusom ovakve dijete. Posebno su za zdravije načine ishrane prijemčive žene, osobe sa visokim obrazovanjem i višim primanjima, kao i one koje žive u gradu. Ponavljam, ovo se odnosi na Dansku.

Ono što je poblematično u ovakvim istraživanjima je što je teško tačno predvideti kako će neka hana, poput sira recimo, delovati na nekog, jer to zavisi od njegovog/njenog zdravstvenog stanja. Ali recimo sa voćnim bobicama, nema dileme, dejstvo će biti pozitivno na sve ljude.
           
Veliki problem sa istraživanjima u ovoj oblasti je kako naći dobrovoljce, jer je potrebno praktikovati neki određeni način ishrane dugi niz godina, kako bi se rezultati mogli uzeti u obzir. Veoma je nespontano jesti isključivo onu hranu hranu koju nam naučnici pripišu, pa još o svom trošku. Zato je glavna karakteristika ove nordijske studije da se hrana ispitanicima daje besplatno u specijalnoj prodavnici namenjenoj samo njima,  jer se pokazalo da su tako motivisani da je stvarno i jedu. Takođe, time je omogućena kontrola - beleženje šta je ko kupovao. Kompjuterska baza sadržala je podatke o tome šta su sve ispitanici pojeli u dužem peiodu, sa nutricionističkm detaljima. Učesnici u istraživanju su redovno dobijali savete u skladu sa tim koju hranu bi trebalo da jedu više a koju manje, kako bi što više poštovali pincipe ove dijete.

Zaključak

Dokazalo se da ovakav način ishrane dovodi do smanjenja težine, smanjenja pritiska, rizika za dijabetes, i ima sve ukupno antiinflamatorni efekat. Sa nekim izmenama, može se sprovoditi bilo gde u svetu, sa poštovanjem principa lokalnog i organskog.

 Zeleni asparagus (slika preuzeta iz kursa)

 Riblje ćufte i krompir (slika preuzeta iz kursa)


Moj sertifikat o završenom kursu :)


 Ukoliko Vam se tekst dopao, kliknite OVDE kako bi Vam sledeći tekst poslali na mejl adresu.


1 komentari:

S.O. said...

Super blog! Mnogo korisnih savjeta! Nadam se da Vam nece smetati da neke od Vasih clanak podijelim na svom blogu https://zdravahranazavas.wordpress.com/

Post a Comment

 
 

Odricanje od odgovornosti: Ovaj blog je nastao sa ciljem da predstavi moje iskustvo sa onlajn kursem o zdravoj ishrani profesorke Džejmi Poup, i sa kojeg sam neke informacije slobodno prevela na srpski jezik. Celokupan sadržaj predstavljen je u najboljoj nameri da informiše, i kao takav ne može uticati da autorka bloga bude odgovorna na (in)direktne štete koje mogu nastati korišćenjem informacija. Informacije sadržane na ovom blogu nisu zamena za profesionalni medicinski savet. Vaša upotreba ovog sajta i informacija je na vaš sopstveni rizik.


Creative Commons License

Ovaj blog je licenciran pod uslovima licenceCreative Commons Attribution 3.0 Unported License, što znači da se informacije na njemu mogu koristiti u nekomercijalne svhre isključivo uz navođenje linka ovog bloga kao izvora.