10 Feb 2014

Kako tumačiti deklaracije na prehrambenim proizvodima?

U drugom delu kursa “Ishrana, zdravlje i životni stil: pitanja i saznanja” obrađuje se tema oznaka na prehrambenim proizvodima  kako ih tumačiti i koristiti.

Za pravilno tumačenje oznaka na hrani potrebno je malo edukacije i mnogo motivacije. ;) Smatra se da većina potrošača pročita samo prva 4 reda informacija. Možemo zamisliti da za to znaju i marketing timovi velikih kompanija.

Najčešće oznake (koje se u SAD smatraju obaveznim) na pakovanjima hrane su: ukupan broj kalorija, kalorije koje potiču iz masti, masti, zasićene masti, trans masti, holesterol, so, dijetalna vlakna, šećer, vitamini A i C, kalcijum i gvožđe.

Treba biti oprezan sa natpisom „prirodno“ jer je to previše neodređeno i može biti manipulativno, dok se već za „organski“ zna šta to treba da znači.

Dnevne doze

Kako se koja hrana uklapa u nama preporučen unos, uglavnom se bazira na 2000cal dnevno. Individualne telesne potrebe se, naravno, mogu mnogo razlikovati. A o psihičkim da ne govorimo. ;) 

Na šta treba obratiti najviše pažnje:
1. Veličina porcije
2. Ne pojesti mnogo više od preporučene veličine porcije tj. ne prazniti pakovanje po svaku cenu
3. Ograničiti unos hrane koja sadrži mnogo: zasićenih i trans masti, holesterola, soli i šećera

Posebna opasnost u vezi veličine porcije: 
Na oznakama hrane sve u vezi njenih sastojaka deluje ok. Međutim, niste obratili pažnju da se to odnosi na porciju veličine 100g, dok je pakovanje koje vam je u ruci od 180g. Na vama je da izračunate kada da prestanete da jedete, i da ostavite tih 80g viška. Zvuči smešno, ali i bizarno da se to smatra pravilnim i da se sva odgovornost opet prebacuje na potrošača, zar ne? Mislim, da li ćete baciti ostatak ili čuvati za sutra, hmmm... mala je šansa, većina nas se ne zaustavlja dok ne isprazni pakovanje. Zato je veliki problem kad na pakovanju ne piše koliko ima čega U TOM PAKOVANJU, umesto u fiktivnom pakovanju od 100g koje ni ne postoji.

Ishrana i prevencija bolesti:

Prevencija srčanih bolesti

Visok sadržaj vlakna, a nizak sadržaj: zasićenih masnoća, holeterola i soli
Prevencija raka
Visok sadržaj rastvorljivih vlakna, velika količina povrća i voća, nizak sadržaj masnoće
Prevencija osteoporoze
Visok sadržaj kalcijuma i vitamina D

Sastojci hrane

Ne treba se bojati svih dodataka u hrani. Neki od njih služe da produže trajanje, da omoguće bezbednost hrane, da spreče kvarenje i gubitak svežine, ali često i da hrani poboljšaju ukus i izgled, da je oboje ili pruže ravnomernu strukturu, kao i da dodaju neke vitamine. Ima ih preko 3000, neki od njih su štetni ali u velikim količinama.

Sastojci u hrani bi trebalo da se navode na sledeći način: prvi je onaj kojeg ima najviše, pa sve do poslednjeg koji je najmanje zastupljen.

Sokovi i ostala veštačka pića (svejedno da li gazirani, negazirani, energetski) su toliko puni šećera u raznim oblicima, da ih nikako ne treba smatrati delom svakodnevne (zdrave) ishrane.


Cilj je da dobijemo ono najbolje i zaobiđemo najgore iz, iako generalno manje zdravih, gotovih industrijskih prehrambenih proizvoda iz supermarketa. Ovo ne treba shvatiti kao  promociju takve ishrane, jer profesorka Džejmi Poup naglašava da je najbolje ishranu u većini zasnovati na sirovoj ili što manje obrađenoj hrani.


 Ali zato sa ovim stvarčicama nema dosadnog buljenja u „oznake na hrani“ ;)
(Autor slike lkunl, sajt)


Ukoliko Vam se tekst dopao, kliknite OVDE kako bi Vam sledeći tekst poslali na mejl adresu.

2 komentari:

Unknown said...

Cao,
hranim se slicno kao ti bar ako gledamo ona 3 dana.
Ja jedem vise voca nego povrca, mama kupuje a povrce skoro ni ne voli. :/
Elem,
zanima me zasto se nigde ne spominje kivi? Cula sam da sadrzi mnogo vitamina i da su preporucena samo dva dnevno. Da li mozda znas nesto o tome?
Obozavam ga, obraduj me i reci da moze i vise da se jede :)
Hvala ti na ovom divnom blogu. Nastavi da pises i kada se kurs zavrsi.
Valentina

Unknown said...

Draga Valentina, hvala ti na komplimentu, mnogo znaci. :) Interesantno ti je zapažanje, nisam nikad razmišljala o tome zašto kivi nije popularan :) (odgovorila sam na to ispod tvog drugog komentara). Inače, mislim da je sveže povrće možda čak i malo važnije jesti od svežeg voća. Može se desiti da se pretera sa količinom voća (više kilograma dnevno) pošto sadrži dosta šećera, dok taj rizik ne postoji sa povrćem. Slažem se da treba više truda da zavolimo povrće ;) Ali i salate mogu postati ukusnije, ja recimo listove zelene salate i kelja sitno iscepkam i pospem sirćetom od borovnice ili maline (blaži su mi i slađi od jabukovog). A i miks od rendanog kupusa, cvekle i šargarepe kad odstoji u sirćetu i maslinovom ulju bar pola sata bude posle mnogo sočniji, na primer. Hvala ti na podršci! :) Pozdrav, Milana

Post a Comment

 
 

Odricanje od odgovornosti: Ovaj blog je nastao sa ciljem da predstavi moje iskustvo sa onlajn kursem o zdravoj ishrani profesorke Džejmi Poup, i sa kojeg sam neke informacije slobodno prevela na srpski jezik. Celokupan sadržaj predstavljen je u najboljoj nameri da informiše, i kao takav ne može uticati da autorka bloga bude odgovorna na (in)direktne štete koje mogu nastati korišćenjem informacija. Informacije sadržane na ovom blogu nisu zamena za profesionalni medicinski savet. Vaša upotreba ovog sajta i informacija je na vaš sopstveni rizik.


Creative Commons License

Ovaj blog je licenciran pod uslovima licenceCreative Commons Attribution 3.0 Unported License, što znači da se informacije na njemu mogu koristiti u nekomercijalne svhre isključivo uz navođenje linka ovog bloga kao izvora.